Hrvatska i Slovenija traže snažniji europski sustav za upravljanje rizicima u poljoprivredi

Hrvatska i Slovenija žele snažniji europski sustav za upravljanje rizicima i krizama u poljoprivredi, uz veća ulaganja u prevenciju i prilagodbu klimatskim promjenama. Ta je tema bila u središtu bilateralnog sastanka potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića i slovenskog ministra poljoprivrede Janeza Ciglera Kralja, održanog u okviru 64. međunarodnog poljoprivredno-prehrambenog sajma "AGRA“ u Gornjoj Radgoni.

Budućnost ZPP-a nakon 2027.

Razgovarali su o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027. godine, s naglaskom na ulogu naprednih tehnologija, digitalizacije i inovacija u prevenciji i upravljanju klimatskim, proizvodnim i tržišnim rizicima.

"Prema prvim procjenama, od početka 2026. godine do 19. kolovoza prijavljene štete od prirodnih nepogoda u Hrvatskoj iznose približno 37 milijuna eura. Tijekom 2025. godine ukupno prijavljene štete na prinosima poljoprivrednih kultura dosegnule su 358 milijuna eura, od čega se približno 320 milijuna eura odnosilo na posljedice suše“, rekao je ministar Vlajčić

Napomenuo je i kako klimatske promjene više nisu pitanje budućnosti te da je zbog toga potrebno prijeći s modela procjene i naknade šteta na sustav koji znatno više ulaže u prevenciju, prilagodbu i otpornost proizvodnje.

"Potreban je europski sustav koji će biti brži u reakciji, snažniji u financiranju i više usmjeren na sprječavanje šteta", dodao je Vlajčić.

Hrvatska je predložila pokretanje zajedničke inicijative prema Europskoj komisiji radi jačanja europskog sustava upravljanja rizicima i krizama u poljoprivredi. Zalaže se za povećanje sredstava za krizne situacije, jednostavnije i brže aktiviranje europske pomoći, veću fleksibilnost država članica u provedbi kriznih mjera te snažnije financiranje preventivnih ulaganja i prilagodbe klimatskim promjenama.

Važan dio razgovora odnosio se na primjenu digitalnih tehnologija, umjetne inteligencije, satelitskog praćenja, senzora i sustava ranog upozoravanja. Takva rješenja mogu pomoći u praćenju vlažnosti tla i zdravstvenog stanja biljaka, predviđanju prinosa, ranom otkrivanju suše, bolesti i štetnika te preciznijem upravljanju navodnjavanjem, gnojidbom i drugim proizvodnim resursima.

Ministri su razgovarali i o mogućnostima snažnije regionalne i prekogranične suradnje u praćenju suše i dostupnosti vode, prognoziranju prinosa, ranom otkrivanju bolesti i štetnika te praćenju dostupnosti stočne hrane. Razmjena podataka, metodologija i dobrih praksi može pridonijeti pravodobnijem prepoznavanju zajedničkih rizika i razvoju učinkovitijih mjera.

Hrvatska i Slovenija već ostvaruju suradnju u područjima poput veterinarstva i sigurnosti hrane, šumarstva, biljnog zdravstva, savjetodavnog rada te pripreme i provedbe mjera Zajedničke poljoprivredne politike. U srpnju ove godine dvije su države Europskoj komisiji uputile i zajednički prijedlog povezan s budućim zakonodavnim okvirom ZPP-a za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

Ministar Vlajčić poručio je kako je Hrvatska spremna aktivno sudjelovati u oblikovanju budućih europskih instrumenata za upravljanje rizicima te nastaviti suradnju sa Slovenijom i drugim državama članicama u razvoju otpornije, konkurentnije i održivije europske poljoprivrede.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor